Obaveštavamo Vas da je održana redovna godišnja skupština Društva konzervatora Srbije od 10 – 11. juna 2016. godine, u hotelu Viva u Sirogojnu.
Izlagali su Snežana Petrov, Arhivi i arhivska građa u zakonima i podzakonskim aktima;Aleksa Ciganović, Upravni ugovori u zaštiti kulturnih dobara? Informacija o pribavljenim statističkim podacima u krivičnim stvarima za kulturna i prirodna dobra;Elena Petrović Vasić, Studija zaštite sela Gostuša u opštini Pirot – Dobitnik priznanja EU i Evropa Nostra za nasleđe i Grand Prix nagrada za 2016. godine; Marija Aćimović, Snežana Negovanović, Preporuke za stvaranje i upravljanje digitalnom fotodokumentacijom u institucijama zaštite kulturnog nasleđa Srbije.
Uz stručno vođenje po grupama i samostalno prisutni članovi obišli su Muzej na otvorenom ,,Staro selo” u Sirogojnu, a na drugi dan programa rada, na povratku, posećena je rodna kuća Dimitrija Tucovića u selu Gostilju na Zlatiboru, vodopad u Gostilju i Hidrocentralu pod starim užičkim gradom u Užicu.
Skupštinu DKS je pozdravio Branko Blagojević, direktor Muzeja na otvorenom ,,Staro selo”, a stručna služba koju su predstavljali etnolog Svetlana Ćaldović Šijaković, kustos muzeja i Aleksandar Todorović, konzervator restaurator, sproveli su učesnike skupštine po Muzeju.
Zakoni koji definišu arhive i arhivsku građu su Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti (u Nacrtu) i Zakon o kulturnim dobrima. Sa stanovišta trenutne situacije, za obavljanje delatnosti zaštite arhivske građe ovi zakoni su veoma dobro osmišljeni. U pogledu zaštite arhivske građe veći broj propusta postoji u zakonima čije osnovno polje interesovanja nisu arhivska građa i arhivi, ali koji ih u određenim segmentima dotiču ili bi trebalo da ih dotiču: Krivični zakonik (prečišćen, 2013), Zakon o vanrednim situacijama (2009, 2011, 2012) i Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu (2005,2015). Krivični zakonik uopšte ne prepoznaje oštećenje ili uništenje arhivske građe i kulturnog dobra, zbog nesavesne primene mera zaštite, kao krivično delo. Kulturna dobra se u Zakonu o vanrednim situacijama pominju nasumično, tako da zakon može da se tumači na više načina, što može da ima za posledicu neadekvatnu zaštitu kulturnih dobara u vanrednim situacijama, pravnu i tehničku nesigurnost. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, kao i podzakonski akti, ne ubrajaju delatnost zaštite kulturnih dobara u poslove pri kojima postoji mogućnost izlaganja biološkim štetnostima, iako su depoi pokretnih kulturnih dobara podložni razvoju mikroorganizama.
Članovi Društva konzervatora Srbije, koje okuplja stručnu javnost iz oblasti zaštite kulturih i prirodnih dobara, smatraju da je neophodno uzeti aktivno učešće u svim izradama novih propisa i normativnih akata, kao i usaglašavanju ili revizijama postojećih iz oblasti zaštite kulturog i prirodnog nasleđa.